Je li vaše dijete pasivni pušač?

   

Kao pasivni pušač dijete udahne toliko štetnih sastojaka iz dima kao da je i samo popušilo svaku cigaretu kao osoba pokraj njega, a poznato je da djeca roditelja pušača češće oboljavaju od astme i upala uha, krajnika i pluća. Oko 55 posto djece čiji roditelji puše, postat će i sami pušači, jer je roditelj prvi uzor svojem djetetu. No čak i kad bi vaše dijete bilo u preostalih 45 posto, ako pušite, izlažete ga ozbiljnim zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja.

Pasivno pušenje može biti gore od aktivnog

Pasivno pušenje je nevoljno udisanje duhanskog dima, bilo da se radi o osobi u blizini pušača, ili o nerođenom djetetu u trudnice koja sama puši ili je u blizini pušača. Izloženost pasivnom pušenju značajno je veća nego što većina ljudi može pretpostaviti.
Pri pasivnom pušenju osobe su izložene raznim dimovima sagorijevanja duhana. Glavnu struju dima pušač uvlači kroz cigaretu, uglavnom preko filtera, direktno u svoja pluća, a sporedna struja dima predstavlja dim cigarete koji se odvaja sa zažarenog vrška cigarete.
Dim koji ostaje u zraku nakon što se cigareta ugasi zovemo duhanski dim iz okoliša i on je smjesa sporedne struje dima s gorućeg kraja cigarete i dima koji izdiše pušač nakon uvučenog dima cigareta u svoja pluća. Neke supstancije duhanskog dima promijene se nakon kontakta s enzimima ljudskih tkiva, i tek tada postaju kancerogene.

Dim ostaje u prostoriji sljedećih osam sati!

Prema podacima Europske unije iz 2004. godine duhanski dim iz okoliša smatra se drugim najčešćim uzrokom izloženosti kancerogenima, nakon solarnog zračenja. U tom dimu nalazi se veća koncentracija kancerogena, nego u glavnoj struji dima. Dim od cigarete ostaje u zraku prostorije sljedećih 8 sati!
Na svake četiri popušene cigarete u zajedničkoj prostoriji, pasivni pušač dobiva količinu štetnih sastojaka dima cigareta kao da je sam popušio jednu cigaretu. Ako je riječ o malom djetetu, koje ima četiri puta manje tijelo od odraslog čovjeka, ispada da ono kao pasivni pušač popuši svaku cigaretu kao osoba pokraj njega.

Povećana osjetljivost na infekcije i kronične bolesti dišnog sustava

Kad je riječ o posljedicama pasivnog pušenja za zdravlje djece, trebamo znati da djeca roditelja pušača imaju teže oblike astme, a općenito češće obolijevaju od infekcija gornjeg i donjeg dišnog sustava, poput akutne i kronične upale srednjeg uha, krajnika, upale pluća.
Također, djeca u obiteljima u kojima se puši, imaju nižu plućnu funkciju, te ne ostvare svoj potencijal razvoja pluća i dišnih putova. Kasnije kroz život, iza 30. godine, počinju fiziološki gubitak plućne funkcije s niže točke, a ako sami puše i ubrzani gubitak plućne funkcije.
U tom se slučaju kod njih često razvija kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), teška kronična bolest pluća, koja vodi u invalidnost i preuranjenu smrt. Uz sve to, djeca roditelja pušača imaju i lošije prehrambene navike i prosječno su manje aktivna nego djeca roditelja nepušača.