5 načina kako pobijediti djetetovu izbirljivost za stolom

SIGURNO želite da vaše dijete raznoliko i zdravo jede, no na tom putu često će se naći "Ja to ne volim!" i "Ja to neću!". Kako se nositi s djetetovom izbirljivošću i uspjeti ga nadmudriti?

Ne ostavljajte prostora za izvolijevanje

Za vrijeme ručka objasnite djetetu da samo ono što je na stolu ima za jesti. Dijete ima pravo odbiti obrok, no nažalost u tom slučaju neće pojesti ništa. Osim što ćete dijete potaknuti na razmišljanje koliko je zapravo gladno, ono će na vrijeme naučiti koliko je važno unaprijed planirati obroke. Imajte na umu da se dijete neće razboljeti ili patiti ako odbije jedan obrok.

Ako ste djetetu dali alternativu, no ono odbija više uzastopnih obroka, pokušajte s nekom od sljedećih metoda.

Začinite stvari

Istina je da su djeca vrlo osjetljiva, no to ne znači da im neprestano treba nuditi jednu te istu hranu. Eksperimentirajte s okusima i začiniti, samo se pridržavajte pravila da hrana ne smije biti ljuta, sve ostalo je dopušteno.

Neka povrće igra glavnu ulogu

Povrće roditelji najčešće djeci nude kao prilog mesnom jelu i kada malo bolje razmislite, uopće ne čudi da će se odlučiti odbiti povrće kada imaju njima mnogo ukusniju alternativu na tanjuru. Patlidžan ili tikvice odlično će zamijeniti čak i tjesteninu u lazanjama, a kombinacija dobro začinjenog raznolikog povrća postat će prava zamjena za meso. Ako hranu poslužujete u više sljedova, prvo na stol stavite povrće, kada su djeca najgladnija, a ujedno i najmanje izbirljiva.

Jedite zajedno

Kada god je to moguće, pokušajte okupiti cijelu obitelj oko stola. Dokazano je kako djeca koja imaju redovite obroke u krugu obitelji imaju i zdravije prehrambene navike. Ugasite televizor za vrijeme obroka i ne javljajte se na telefon. 

Probajte djetetovu hranu

Kada dijete odbije određenu hranu, probajte zalogaj i pokušajte mu objasniti kako je ukusno. 

Ako ništa ne uspije, koristite dobro staro podmićivanje

Kada hranjenje postane pravo mučenje, a dijete počne odbijati sve više vrsta hrane, možda je vrijeme za ovaj korak.

Najčešće rečenice koje roditelji koriste kako bi podmitili dijete da pojede večeru jesu:

Nema deserta ako ne pojedeš što imaš na tanjuru.

Nema ustajanja od stola dok ne probaš po malo od svega na tanjuru.

Vidim da ne jedeš meso, mogu li ga dati tvom bratu? Iz nekog razloga ovo najčešće djeluje jer se u djetetu javlja natjecateljski duh.

Počinje dohrana

Sve što nije majčino mlijeko, a uvodi se u prehranu djeteta naziva se dohrana. Izuzetno je važno da uvođenjem čvrste hrane ne prestaje dojenje već da dohrana prestavlja dodatak osnovnoj prehrani djeteta.

Nakon šest mjeseci djetetova života uz majčino mlijeko dijete treba i drugu hranu kako bi se zadovoljile nutritivne potrebe organizma. Nutricionistički je potrebno osigurati djetetu kroz prehranu optimalan unos kalorija i hranjivih sastojaka. Hrana mora biti sigurno pripremljena, prilagođena dobi djeteta uz poštivanje higijenskih mjera u pripremi. Količine obroka su individualne i prilagođavaju se potrebama i želji djeteta.

Važno je da se namirnice uvode jedna po jedna kako bi se dijete priviklo na novi okus, te kako bi se izbjegle eventualne neželjne reakcije ukoliko dijete ne tolerira ili je alergično na određenu namirnicu. Preporuča se napraviti razmak između novih namirnica do tjedan dana kako bi se lakše utvrdio uzrok ukoliko se javi alergijska reakcija osobito kod djece koja imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu alergija na hranu ili su već ranije u dojenačkoj dobi pokazivali znakove moguće alergije.

U početku količine hrane moraju biti male, od 1do 4 čajne žličice i postupno se količina povećava. Važno je da se u hranu ne dodaju sol, šećer ni drugi začini.

Ne postoji pravilo u vrsti namirnica kao prvi i najbolji izbor. Kod nas je uobičajno da se dohrana započinje voćem jer je slatko i time dojenčadi okusom prihvatljivije od ostalih namirnica. Što djetetu prvo ponuditi, žitarice, povrće ili voće izbor je roditelja.

Kako je dijete naviklo na tekuću hranu, dobro je na početku pripremati kašice mekše konzistencije. Upravo iz tog razloga u kašicu se može dodati malo mlijeka koje dijete inače pije jer osim što će mu okus biti poznat na taj način ćete razrijediti hranu i dijete će lakše prihvatiti novu namirnicu.

Uvođenjem dohrane dijete ima potrebu i za dodatnom tekućinom. Najbolji izbor je voda koju je najbolje ponuditi djetetu iz čaše ili žličicom.

Nakon obroka djetetu se može pripremiti i svježe ocijeđeni sok, npr. od jabuke ili kruške, bez dodatnog zaslađivanja. Kod izbora voća za pripremu sokića važno je da se ne daju agrumi prije navršene godine dana djetetova života.

Uvođenje dohrane je polagani proces koji zahtjeva puno strpljenja i volje. Nekoj djeci je potrebno duže vremena na promjene navika, te se opiru, dok su druga oduševljena i odlično prihvaćaju promjene. Važno je da roditelji nemaju prevelika očekivanja kako bi se lakše nosili s izazovima dohrane.

Pravilna prehrana prije i tijekom trudnoće

Prehrana prije trudnoće ima važan utjecaj za optimalan razvoj i rast fetusa. Od posebne je važnosti folna kiselina, vitamin iz skupine B kompleksa. Za vrijeme trudnoće dnevne potrebe za folnom kiselinom povećavaju se gotovo 100%. Preporučuje se uzimati 400 µg folne kiseline u obliku suplementa 4 tjedna prije planirane trudnoće i prvih 12 tjedana trudnoće. Folna kiselina igra važnu ulogu u stvaranju krvnih stanica, u sintezi nukleinskih (DNK) i nekih drugih aminokiselina, normalnom funkcioniranju živčanog sustava, a njezin nedovoljan unos u trudnoći povezuje se s defektom neuralne cijevi u embrija. Iako je zastupljena u hrani (tamnozeleno povrće, naranče, proizvodi obogaćeni folnom kiselinom − žitarice, neke vrste brašna), preporučuje se uzimati suplement folne kiseline u dozi od 400 µg, jer se normalnom prehranom ta količina teško može unijeti. Zbog visokog postotka neplaniranih trudnoća, ženama u reproduktivnoj dobi koje bi mogle zatrudnjeti općenito se preporučuje da uzimaju suplemente folne kiseline.

Također, prije trudnoće preporučuje se stvoriti zalihe željeza, jer će se tijekom trudnoće povećati potreba za željezom zbog rasta placente i volumena krvi. Hrana bogata željezom jest: crveno meso, grah, tamnozeleno povrće, kruh od cjelovitih žitarica te hrana obogaćena željezom kao npr. žitarice za doručak. Vitamin C pomoći će apsorpciju ne-hem željeza, dok će kava ili čaj smanjiti njegovu apsorpciju. Studije su pokazale da za reproduktivno zdravlje muškaraca i pokretljivost sjemena važnu ulogu imaju minerali selenij i cink pa se preporučuje prehrana bogata tim elementima. 80% selenija dobiva se iz namirnica životinjskoga podrijetla, najviše iz ribe, a dobri su izvori i žitarice, školjke, mliječni proizvodi te pivski kvasac. Hrana bogata cinkom jest: meso, riba, školjke, mliječni proizvodi, suncokret, pšenica, zob…
Energetske potrebe trudnica
Potrebe u kalorijama u trudnoći bitno se ne razlikuju od uobičajene potrebe odrasle žene. Od 4. mjeseca trudnoće treba unositi samo otprilike 200 − 300 kcal više, što su npr. dvije veće jabuke i jedna banana, ili šaka orašastog i suhog voća koji se mogu raspodijeliti kao užina tijekom dana. “Jesti za dvoje” nije potrebno. Redukcijske dijete u trudnoći su zabranjene. Tijekom dana potrebno je uzimati lagane obroke 5 − 6 obroka na dan. Trebalo bi jesti svaka 3 sata (3 glavna obroka + 2 do 3 užine). Izbjegavajte duža gladovanja. Prednost treba dati hrani koja nije “opterećena” suvišnim kalorijama:
1. bjelančevine (jaja, perad ili riba, mlijeko i/ili mliječni proizvodi, grah, tofu)
2. ugljikohidrati (voće, povrće, cjelovite žitarice)
3. ‘poželjna’ masnoća (maslinovo ulje, orašasti plodovi, masna riba, avokado, sjemenke).
Porast težine
Optimalan porast težine tijekom drugog i trećeg tromjesečja iznosi oko 300 − 500 g na tjedan. Prosječan porast težine u trudnoći jest oko 12 kg (između 11,5 i 16 kg). Porast težine u trudnoći također ovisi i o tjelesnoj težini i ženinoj građi prije trudnoće. Primjeren porast težine u trudnoći ujedno smanjuje rizik od komplikacija tijekom trudnoće i porođaja, te premale porođajne težine (optimalna porođajna težina jest između 3,1 i 3,6 kg). Žene koje dobiju više kilograma tijekom trudnoće imaju veći rizik od razvitka bolesti koje su povezane s pretilošću. Te bolesti uključuju gestacijski (trudnički) dijabetes, hipertenziju (povišeni krvni tlak) uzrokovanu trudnoćom, preeklampsiju i kongenitalne bolesti (prirođene anomalije).

Pričajte s bebom u trbuhu jer to potiče njezin razvoj

Dr. Thomas R. Verny, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za učinke prenatalnog i ranog postnatalnog okoliša na razvoj djeteta kaže: "Svake minute formiraju se nove stanice u mozgu nerođene bebe. Usporedno s njima stvaraju se i moždane poveznice koje pomažu u komunikaciji. Što više potičete djetetovu kožu ili sluh, to će se više razvijati i jačati moždane poveznice i tako će dijete, kada se rodi, biti spremnije za susret sa svijetom."
Znanstvena istraživanja pokazala su da roditelji koji posvećuju pozornost prenatalnoj stimulaciji i komunikaciji sa svojom bebom, poslije razvijaju mnogo bliskiji odnos s njom. Zato, odvojite vremena za to, i zbog nje i zbog sebe.

Načini komunikacije

• Razgovor

Jedan od najjednostavnijih načina za komunikaciju s nerođenom bebom jest razgovor s njom. Znanstvena istraživanja nedvojbeno su pokazala da se otkucaji bebina srca ubrzaju kada čuje zvuk mamina glasa. Obratite joj se kao da je već s vama - govorite joj lijepe riječi, pjevajte ili pjevušite. To će joj pomoći da se navikne na vaš glas i počne prepoznavati rečenične oblike. Možete joj predstaviti tatu, rođake, djeda i baku, to će joj pomoći da se zbliži s ljudima koje će ugledati kada se rodi. Možete čak i opisati osobu koju joj predstavljate, na primjer: "Ovo je tvoj tata, zove se Petar. Visok je i nosi naočale. Voli igrati nogomet i čitati knjige. Tvoj tata te voli."
Možete i uzeti mali rokovnik ili bilježnicu i u nju pisati kao da razgovarate s bebom. To je zgodno, ne samo zato što će vas povezati s njom, nego i zato što joj, kad poraste, možete pokazati što ste zapisivali prije njezina rođenja.
Napišite koliko je volite, što vas zabrinjava u vezi s porođajem, postavite joj pitanja o njoj ili je zamolite da učini nešto što vam je potrebno, na primjer da promijeni položaj u onaj koji je povoljniji za porođaj. A kad se približite porođaju, bebi možete govoriti: "Spremni smo da se rodiš. Čekamo te raširenih ruku" ili "Došlo je vrijeme kad je sigurno da se rodiš. Jedva čekamo da te grlimo i brinemo se za tebe, draga naša bebice."

• Osluškivanje bebinih potreba

Da biste čuli kako se vaša beba osjeća, potrebno je unutarnje povjerenje i tišina. Možete svaki dan nekoliko minuta u tišini masirati bebu preko svog trbuha i tada je pitati, u mislima ili naglas, što joj treba i kako možete najbolje zadovoljiti njezine potrebe. Osluhnite zatim u tišini i možda će vas iznenaditi ono što čujete. Možda nećete čuti bebin "glas", ali s vremenom ćete osjetiti njezinu poruku koja prolazi kroz vas.
Neke žene tijekom trudnoće osjećaju snažnu potrebu da budu u blizini svojih partnera, imaju neobične prohtjeve što se tiče hrane, a neke čak imaju snažnu želju da budu na određenom mjestu, na primjer uz more, jezero, rijeku, u planinama ili u šumi. Naravno, nije moguće utvrditi dolaze li sve takve emocije i želje od bebe, no sigurno je to da beba izražava svoje želje i potrebe kroz majku. Zato, ako vas obuzmu određeni osjećaji, misli ili želje, razmotrite mogućnost da vam beba kroz potrebe vašega tijela pokušava nešto poručiti.

• Snaga misli

Iako vaša beba trenutačno još nije fizički prisutna pokraj vas, možete razmišljati o njoj i o trenutku kada ćete je upoznati. Neka vaše misli budu pozitivne, pune ljubavi prema njoj i radosti što će se uskoro roditi. Ona će osjetiti energiju vaših misli i to će joj pomoći da se osjeća ugodno, željeno i voljeno. Radosno očekivanje njezina dolaska u vaš život šalje joj poruku koja će joj pomoći u napretku i razvoju osjećaja samopoštovanja prije samoga rođenja.
Nije baš moguće biti sretan u svakom trenutku svakoga dana, no možete odabrati biti pozitivni u porukama koje šaljete bebi. Postoji vjerovanje da način na koji se odnosite prema djetetu prije rođenja može donekle odrediti kako će se ono poslije odnositi prema samom sebi, te kakva će biti njegova očekivanja od drugih ljudi.

• Prepričavanje dnevnih događaja

Prenatalna iskustva pripremaju vašu bebu za život nakon rođenja. Zato podijelite svoje svakodnevne događaje s njom. Pričajte joj o tome što vidite i čujete oko sebe, što radite, što se događa, čak i ako se osjećate malo čudno dok razgovarate s vlastitim trbuhom. I ne brinite se ako vam se neke stvari čine previše običnima da biste bebi pričali o njima. Ono što je vama obično, vašoj bebi sasvim sigurno nije.

• Dodir ljubavi

Jeste li primijetili da tijekom dana često dodirujete ili milujete svoj trbuh? To je zato što intuitivno znate da tako možete fizički dodirnuti svoju nerođenu bebu i komunicirati s njom. Možete dodirivati svoj trbuh na razne načine i bebi objašnjavati razliku između njih - dodirivanje, glađenje, tapkanje, nježna masaža, milovanje. Možete svaki dan nekoliko minuta nježno masirati bebu preko trbuha tako da nanesete malo ulja na dlanove i masirate bebine dijelove tijela koje možete napipati. To joj neće naškoditi, a ona će pozitivno reagirati na takvo masiranje tijekom trudnoće izvrsnim razvojem i rastom. Također, pokazalo se da bebe, koje su masirane prije rođenja, jako vole masažu tijekom cijeloga djetinjstva. To je izvrsna tehnika za prevenciju bolesti. Razgovarajte s bebom dok je tako masirate ili joj pjevajte neku vama posebnu, lijepu pjesmu. Vjerojatno je da će ta pjesma umirujuće djelovati na bebu i nakon rođenja te da će dijete, kad bolje razvije govor, vrlo brzo naučiti pjevati tu pjesmu.

• Mamino raspoloženje

Stres koji buduća majka doživi izravno negativno utječe na stvaranje bebine osobnosti, već u vrlo ranoj fazi razvoja u maternici. Vi i vaša beba ste povezani jer dijelite istu krv i protok hranjivih tvari i hormona kroz posteljicu. Kada se vaši osjećaji promijene, mijenja se kemijski sastav vašega krvotoka, a to znači da sve što vi osjećate, osjeća i beba.
Vaša je beba potpuno ovisna o vama kad su u pitanju njezine potrebe - tjelesne, psihološke i emocionalne. Ona je još uvijek u iznimno osjetljivom položaju, zato je važno da pažljivo birate okolinu i vanjske utjecaje kojima izlažete sebe i nju. Obratite pozornost na svoje snove i intuiciju. Zapišite što osjećate da vam beba želi poručiti. Pokušajte otkriti što voli, a što ne. Kad beba obrati pozornost na nešto, obično se gotovo potpuno smiri i stiša, a kad joj nešto smeta, obično postane vrlo aktivna. Kad pojedete neku hranu, pokušajte osjetiti kako ona utječe na bebu.
Vrlo je važno da vaši pokušaji komuniciranja s bebom budu redoviti i da vjerujete da ćete u tome uspjeti. Mnoge trudnice kažu da vjeruju kako je moguće komunicirati s bebom u trbuhu, no u tome nisu dosljedne. Pokušajte vizualizirati kako izgleda vaša beba i kako reagira na vaše riječi. Vi ste joj najbliža osoba, vaše se misli i osjećaji prenose na nju. Kroz redoviti razgovor, meditaciju, glazbu, vizualizacije, dodire i pozitivne misli, vi i vaša beba još prije njezina rođenja ostvarit ćete vrlo posebnu i lijepu povezanost.

Pravo značenje ‘gugutanja’ beba

Rezultati istraživanja koje su proveli znanstvenici s američkog Sveučilišta Washington (UW) pokazali su da mozak beba procesuira i prakticira jezične zvukove i nekoliko mjeseci prije nego što izgovore svoju prvu riječ te da do osmog mjeseca života uspijevaju razlikovati različite fonetske jedinice govora više jezika.

Skenom mozga beba u dobi od sedam do 11 mjeseci znanstvenici su ustanovili da različite fonetske jedinice govora na različitim jezicima stimuliraju temporalni režanj mozga, mjesto na kojemu se nalazi primarni slušni korteks u kojemu se signali iz pužnice uha primaju i obrađuju.
Stimulira se i Brocin centar za govor nazvan po francuskom anatomu iz 19. stoljeća Paulu Broci, jednom od prvih znanstvenika koji je prikupio čvrste dokaze da se određena kognitivna obilježja i funkcije obrađuju u određenim područjima mozga.
Bebe nastoje artikulirati riječi
– Bebe do sedam mjeseci ‘guguću’ i proizvode nerazumljive zvukove, no najčešće prvu riječ ne izgovore prije prvog rođendana – kaže voditeljica istraživanja Patrica Kuhl, profesorica na UW.
– Saznanjem da su aktivirana motorička područja mozga u trenucima kada djeca jednostavno slušaju vrlo je važna jer to znači da je njihov mozak angažiran na nastojanju da odgovore ‘sugovorniku’, a to opet znači da mozak sedmomjesečne bebe pokušava otkriti na koji način artikulirati riječi – dodaje.
S anglofonim sedmomjesečnim bebama koje su sudjelovale u istraživanju “razgovaralo se” na engleskom i španjolskom. Kod svih je zamijećen isti obrazac moždane aktivnosti, što znači da od najranije dobi bebe reagiraju na različite fonetske jedinice govora, bez obzira koji je njihov materinski jezik. Kada su se znanstvenici bebama starijim od sedam mjeseci obraćali na različitim jezicima, reagirale su različito. Ako su bile izložene nematerinskom jeziku njihova moždana aktivnost bila je povećana, što pokazuje da su se više trudile otkriti koju motoriku koristiti da bi izustile nepoznatu riječ.
Istraživanje je pokazalo da bebe prakticiraju i motoriku jezika i usana koja će im biti potrebna da izgovore prvu riječ.
– Kod sedmomjesečnih se beba, dok slušaju odrasle kako im se obraćaju, aktiviraju motorički dijelovi mozga, a to je nešto što dosad nismo znali – rekla je Kuhl. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences

Utjecaj nedovoljnog sna na plodnost i bebin razvoj u trbuhu

Znamo da je kvalitetan i dostatan san potreban kako bi mogli normalno funkcionirati u svakodnevnom životu, no znate li da nedostatak sna može i bitno utjecati na vašu plodnost?
Ovo je vrlo važan podatak za sve žene koje pokušavaju zatrudnjeti. Osim najčešćeg problema kod zatrudnjivanja – prevelike izloženosti stresu – i nedovoljno sna može vam otežati dolazak do plusića na testu.
Doktor Russel J. Reiter sa svojim istraživačkim timom na Sveučilištu Texas Health Science Center obavili su istraživanje uloge melatonina i cirkadijanih ritmova na otjecaj uspješne reprodukcije kod žena. Rezultati objavljeni u časopisu Fertility and Stertility sugeriraju kako bi žene koje žele zatrudnjeti i trudnice trebale izbjegavati noćno svjetlo.

Osam sati sna u potpuno zamračenoj prostoriji najbolji je izbor za kvalitetan san i odmor organizma. Noćno svjetlo, koliko god lagano bilo, čak i kada vam se ne čini da ometa kvalitetan san, bitno smanjuje proizvodnju melatonina kod žena. Osim što je time otežano zatrudnjivanje, trudnice tako ne mogu osigurati svojim bebama u trbuhu dovoljnu količinu melatonina važnoj za djetetov razvoj.
Svjetlo-tamni ciklusi bi se trebali poklapati s trajanjem dana i noći kako ne biste zbunili vaš biološki sat. Melatonin se izlučuje iz hipofize kao odgovor na tamu i vrlo je važan jer jajašca žena koje žele zatrudnjeti on štiti od oksidativnog stresa i ima snažna zaštitna svojstva kojima štiti jajašce tijekom ovulacije.
Ako ne možete zaspati bez blage svjetlosti, liječnici savjetuju da odaberete vrlo slabo žuto ili crveno svjetlo koje neće uznemiriti cirkadijani ritam kao što to čini bijela ili plava svjetlost tijekom noćnog odmora.

Najbolje vježbe za trudnice

Djeca majki koje su vježbale u trudnoći imaju snažniji kardiovaskularni sustav i općenito su alertnija od djece čije su majke bile neaktivne u trudnoći. Održavanje forme u trudnoći može utjecati čak i na bolji razvoj djetetova mozga. "Već i 20 minuta kardiotreninga tri puta tjedno dokazano poboljšava razvoj nerođenog djeteta", izjavio je profesor Dave Ellemberg sa Sveučilišta u Montrealu.

A što se samih trudnica tiče, vježbanje najbolje djeluje na njihove emocije. Stopredovito vježbanje trudnicama pomaže u prevenciji promjena raspoloženja, a poboljšava im san, što potvrđuje istraživanje dr. Michele Okun, znanstvenice sa Sveučilišta u Coloradu koja ističe: "Viša razina tjelesne aktivnosti nije puno bolja za kvalitetu sna od umjerene razine. Dakle, ne trebate vježbati puno i izlagati se prevelikom naporu da biste ostvarili pozitivne rezultate tijekom trudnoće."

Najbolje vježbe: Hodanje i plivanje savršen su izbor za kardiovaskularni sustav. U trudnoći treba izbjegavati dizanje teških tereta i naporne treninge, no Royal College of Obstetricians and Gynaecologist u svojim smjernicama navodi kako trudnice koje izvode vježbe snage imaju kraći imanje stresan porođaj.

Trudnice bi trebale dnevno odvojiti 30 minuta za vježbanje, no većina ih to ne čini. Bavite se umjerenom aktivnošću 30 - 40 minuta dnevno, ali slušajte svoje tijelo i prekinite aktivnost kad god osjetite potrebu.