Ne rađaju se sva djeca s idealnom tjelesnom masom. Neka se rađaju s nadprosječno velikom tjelesnom težinom, neka s premalom. Uz dodatnu njegu za takvom djecom, uskoro će i njihova težina dostići prosječnu
Prosječna težina novorođenčeta iznosi od 3 do 4 kg, dužina od 50 do 55 cm, a opseg glave je oko 35 cm. Muško dijete je za oko 200 grama teže od ženskog djeteta. Naravno, postoje i izuzeci pa se nakon devet mjeseci trudnoće mogu roditi i puno manje ili, pak nadprosječno velike bebe. Postoje i slučajevi beba koje nakon porođaja teže više od pet kilograma! Premalo ili previše kilograma kod bebe mogu upućivati na zdravstvene probleme majke i (ili) djeteta. No pritom treba imati u vidu i majčinu kilažu. Ako majka primjerice ima 45 kg i rodi dijete od 2,5 kg, tada to nije neobično. Isto vrijedi i u slučaju da dijete teži 4,5 kg a njegova mlada i zdrava mama je snažnija, krupnije građe i ima široku zdjelicu.
Statistički podaci svjedoče o sve učestalijem rađanju krupnije djece koja teže više od 4 kg. Na žalost, ponekad je to pokazatelj da možda nešto nije u redu s djetetovim ili maminim zdravljem. Zbog toga je vrlo važno redovito odlaziti na kontrole tijekom cijele trudnoće. Samo tako se na vrijeme mogu spriječiti neželjene posljedice.
Omjer glavice i zdjelice
Glavni problem pri rađanju krupnog djeteta nije povezan samo s njegovim prolaskom kroz porođajni kanal već i s mogućom traumom pri porođaju. Kako bi se izbjegli problemi, plod se provjerava ultrazvučno. Tako se može izmjeriti odgovara li veličina ploda veličini porođajnog kanala žene. Na UZV pregledu oko 20-og tjedna radi se pelvimetrija – mjerenje majčine zdjelice – kako bi se odredilo je li plod prevelik za prirodan porođaj.
Vaginalni porođaj neće biti moguć ako je:
– glava djeteta veća od unutarnjeg promjera majčine zdjelice
– žena ima iznimno usku zdjelicu ili neke anomalije u njezinoj građi.
U oba slučaja postoji opasnost od porođajne traume. U tom slučaju liječnik će predložiti carski rez i odrediti kada da dođete u rodilište (obično nešto ranije od predviđenog termina).
Mali divovi
Prvih pet dana nakon porođaja sva novorođenčad gubi desetinu svoje mase prije nego počne dobivati na težini. Kod krupnije djece taj se proces odvija puno brže. Oko prve godine pokazatelji mase i dužine tijela se usklađuju.
Posebnu pozornost liječnici posvećuju djeci majki koje imaju šećernu bolest jer njihova djeca spadaju u rizičnu skupinu. Općenito su to krupnija djeca slabijeg imuniteta i imaju poremećenu izmjenu tvari u organizmu. Sklonija su rahitisu, anemiji, poremećaju stolice i pretilosti.
Osnova njege krupnijeg djeteta je “zdrav način života”: masaža, vježbe, duge šetnje i što je najvažnije – uravnotežena prehrana. Najzdravije je dakako, majčino mlijeko. Kod izračunavanja kalorija i određivanja koliko bi dijete trebalo pojesti, treba se orijentirati na prosječnu težinu djetetova uzrasta, a ne na njegovu osobu masu jer je ona prevelika.
Sićušna djeca
Majke novorođenčadi rođenih u predviđenom terminu s ispodprosječnom masom tijela nemaju poteškoća s prolaskom ploda kroz porođajni kanal, ali zato moraju više paziti na njegu djeteta. Dijete tjelesne mase manje od 2,5 kg rođeno u terminu možda je imalo poremećaj hranjenja tijekom trudnoće. Takva djeca još u trbuhu zaostaju u rastu i na težini zbog poremećaja izmjene tvari; imaju smanjen imunitet, anemije, moguće je zaostajanje u psihičkom, motoričkom i emocionalnom razvoju.
Razlikujemo tri stupnja niske porođajne težine
I – deficit tjelesne mase u odnosu na normu iznosi 10 do 20%, beba ima od 2,5 do 3 kg
II – deficit tjelesne mase iznosi 20 do 30% (2 do 2,5 kg)
III – deficit tjelesne mase prelazi 30% (od 1,5 do 2 kg).
Vanjski simptomi niske porođajne težine:
– istanjenost potkožnog masnog sloja na svim dijelovima djetetova tijela;
– podbuhlost potkožno-masnih nabora;
– smanjen mišićni tonus i slabost mišića;
– bljedoća, ponekad suha koža i sluznice;
– nedovoljno ili nikakvo dobivanje na težini
– poremećaj spavanja
– rahitis i simptomi hipovitaminoze (manjak vitamina u organizmu).
Baš kao i kod krupne djece, djeca ispodprosječne mase tijela često imaju morfofunkcionalnu nezrelost što znači da im nisu do kraja sazreli neki organi, a refleksi novorođenčeta ne funkcioniraju u punoj snazi. Stoga se takva djeca nakon rođenja smještaju na odjel pedijatrije gdje ostaju na promatranju dok ne dostignu masu veću od 2,5 kg. Kako bi se brže razvijali daje im se infuzija, a nakon povratka kući roditelji dobivaju upute kako da se brinu o djetetu i kako da prate njegov rast.
Njega djeteta
U slučaju da dijete nakon porođaja teži između 2,5 do 3 kg dijete izlazi iz rodilišta kao što je uobičajeno, jasno ako mama i beba nemaju nekih drugih zdravstvenih poteškoća. Uz pravilnu njegu takva djeca vrlo brzo dobivaju na težini, ali do prve godine za njih je potrebna pojačana liječnička kontrola.
Kod ostalih slučajeva još niže tjelesne težine, beba bi prije povratka kući trebala dostići 2,5 kg, ali to će najbolje odrediti liječnici.
Hranim se i rastem
Povećanje mase tijela kod djece ispodprosječne težine mora se odvijati postupno kako ne bi došlo do poremećaja u radu želučano-crijevnog trakta. Ovoj djeci je posebno potrebno majčino mlijeko, no po preporuci liječnika, možda će trebati još dodatne nadohrane koja sadrži lakoprobavljive hranjive tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vitamine, elemente u tragovima, minerale). Ako je dijete još preslabo da bi samostalno sisalo, treba ga hraniti izdojenim majčinim mlijekom pomoću bočice, a na grudi će se priviknuti nešto kasnije. Također je bitno da ga se učestalo hrani, prosječno svakih 1,5 sata, čak ako i spava ili ne pokazuje osobitu potrebu za hranom. Većinu ostalog vremena ovakva djeca spavaju.
Ponekad ih zbog problema s probavom muči meteorizam (zrak u crijevima i želucu) ili nestabilan rad crijeva. To se očituje povremenim zatvorima ili tekućom i učestalom stolicom. Zato se prije hranjenja takvoj djeci daju probiotici, zasebno ili pomiješani s mlijekom u bočici. Neovisno od uzroka koji su doveli do male tjelesne mase takvoj se djeci prepisuju vitamini.
Zbog povišenog stvaranja plinova daje im se čaj od komorača, kod jakih proljeva liječnik će djetetu dati tekući aktivni ugljen s vodom. Slijedite liječnikove upute i koristite preparate koje vam je prepisao za dijete dok ne odluči da s tim možete prekinuti. Dobivanje na težini ovisi o tome koliko djetetova masa tijela odstupa od prosjeka za njegov uzrast. Kako biste kontrolirali djetetovu težinu, potrebna je posebna vaga za mjerenje težine male djece. Prva dva tjedna nakon povratka iz rodilišta bebu je potrebno vagati svaki dan, a kasnije jednom ili dvaput tjedno. Rezultate upisujte u tablicu i te podatke ponesite na svaki pedijatrijski pregled. To će liječniku pomoći ocijeniti stanje djeteta i način daljnjeg liječenja.
Slabiji imunitet
Imunološki sustav djece s premalom tjelesnom masom je slabiji od imuniteta njihovih vršnjaka, stoga su sklonija infekcijama, a liječenje obično traje dulje. Stoga ih treba dobro štititi od svih izvora bolesti. Za početak je dobro na vrijeme obaviti sva cijepljenja koja preporuči liječnik, ako za to ne postoji neka zapreka. Posjete članova obitelji trebaju biti svedene na minimum, pogotovo u razdoblju epidemije gripe, raznih viroza i sl. Čim dijete ojača i dostigne veću tjelesnu masu, možete više raditi na jačanju imuniteta (šetnje na svježem zraku, kratkotrajno sunčanje na bezopasnom suncu).
Kao dio terapije liječnik će možda predložiti da dojenče s niskim stupnjem hipotrofije dobiva posebne masaže i vježbe s obzirom da su mišići takvoj djeci vrlo slabi. U početku s djetetom vježbaju specijalisti za takve vježbe, ali roditelji također mogu naučiti kako masirati takvo dijete. Masaže obično započinju nakon što dijete navrši dva mjeseca. Prije masiranja, ruke namažite kremom kako bi nježna bebina koža izbjegla iritaciju zbog grube odrasle kože. Dijete koje leži na trbuhu rukama lagano gladite niz leđa. Počnite od zatiljka prema dole, a zatim nadlanicom u obratnom smjeru. Kad ga okrenete na leđa, istim nježnim pokretima nekoliko puta zaredom izmasirajte njegova prsa, ruke i noge po cijeloj njihovoj dužini.
U maminu naručju
Kao prevencija problema s plućima neophodno je dijete češće uzimati u naručje i okretati ga na različite strane. Krvožilni sustav djeteta premalom tjelesnom masom ne funkcionira kao kod ostale djece i zato češće provjeravajte jesu li mu ručice i nožice dovoljno tople.
Ako su mu nožice hladne, zagrijte ih svojim rukama ili pored djeteta stavite topli termafor. Živčani sustav je također slab i u početku će dijete spavati cijelo vrijeme. Kad malo poraste pripazite da ne bude budno više od tri sata. Ako ne želi zaspati, pomoći će efekt “koža na kožu” kad golo dijete stavite na svoju kožu i odozgo ga prekrijete pokrivačem.
Ulogu “grijača” ne mora nužno obavljati mama, već i tata. Takav način uspavaljivanja možete primijenjivati redovito kao neku vrstu ugodne i korisne terapije 1-2 puta dnevno 15-20 minuta.
Naravno, puno je bolje preventivno djelovati kako ne bi došlo do situacije da je dijete iznadprosječno teško i ispodprosječno lagano. Tijekom trudnoće posvetite više pozornosti sebi i svojoj prehrani, redovito odlazite na kontrole kod ginekologa, čitatajte literaturu za trudnice.
No, ponekad se niti uz svu brigu ovakve posljedice ne mogu spriječiti, stoga umjesto da razbijate glavu zašto se to dogodilo, sva svoja razmišljanja preusmjerite na njegu bebe, pružanje ljubavi jer na taj će način sva fizička odstupanja uskoro biti prevladana na najbolji mogući način i uskoro se vaše dijete nimalo neće razlikovati od svojih vršnjaka.
Uzroci anomalije težine djeteta
Mogući uzroci rađanja krupnog djeteta
– Endokrini poremećaji, uglavnom šećerna bolest
– Različiti Rh-faktor majke i ploda
– Prenesena trudnoća dulja od 42 tjedna
– Prejedanja i neuravnotežena prehrana
– Nasljedne osobine – u obitelji su se i prije rađala krupna djeca
– Drugi, treći… porođaj: čest je slučaj da svaki novi porođaj donosi krupniju bebu.
Mogući uzroci rađanja premalog djeteta
– Akutne i kronične bolesti mame (urođena srčana mana, teško plućno oboljenje, bolesni bubrezi…)
– Višeplodna trudnoća
– Urođene anomalije maternice ili posteljice
– Endokrini poremećaji trudnice
– Konzumacija alkohola, cigareta, droge, prekomjerno ispijanje kave, gaziranih pića ili napitaka koji sadrže kofein; posljedice zagađenja okoliša
– Spolne infekcije
– Loša prehrana trudnice, česte mučnine i povraćanje
Nema komentara:
Objavi komentar