Dobronamjerne rečenice koje bi trebali izbjegavati

Bez obzira na to koliko se roditelji nekad trudili biti mudri i suosjećajni prema svojoj djeci, istina je da često izgovaramo stvari koje su zapravo beskorisne, gotovo štetne, a sve to u dobroj namjeri. Obično ih izgovaramo kako bismo utješili dijete i pomogli mu. Zato kad se sljedeći put uhvatite da izgovarate sljedeće rečenice, radije zastanite i pokušajte ih zamijeniti nekom spretnijom konstrukcijom. Evo tih nespretnih izjava koje su vrlo učestale:

1. Ne brini / Ne plači.

Kad ovakvo što kažemo, zaista želimo da se naša djeca osjećaju bolje, ali umjesto toga, to može vašem djetetu zvučati kao da su njegovi osjećaji nevažni. Istina je da smo svi ponekad zabrinuti i tužni i trebamo pomoći djeci da se nauče nositi s tim osjećajima, radije nego da ih ignoriraju. Umjesto da kažete: "Glupo je vjerovati da ti je čudovište ispod kreveta", uvažite njegove osjećaje i zatim nađite način da mu pomognete nositi se s njima. Pitajte ga nešto u stilu: "Što bi ti pomoglo da te bude manje strah?" ili "Što bi ti pomoglo da manje brineš…?" Time pokazujete da su djetetovi osjećaji važni i normalni i da ono može utjecati na njih te ih kontrolirati.

2. Nemoj se sramiti.
Koliko ste se puta pronašli u situaciji da se vaše dijete skriva pred nekim ili nečim iza vaših nogu? Ili je vaša pričljiva djevojčica naglo ušutjela kad ju je vaš prijatelj kojeg ste sreli na cesti nešto upitao? Obično je prva roditeljska reakcija "Ne srami se". Dok mi na taj način pokušavamo potaknuti djetetovu ljubaznost, zaboravljamo da djeca imaju različite osobnosti i ne otvaraju se svi s jednakom brzinom prema okolini. Kad nazovemo svoje dijete "sramežljivim", ono ima još veću tendenciju da se tako počne ponašati. Umjesto da ga gurate da odgovara na sva pitanja i obavlja očekivane stvari prema ostalima (pozdravljanja, predstavljanja i sl.), pokušajte zajedno raditi na tome kako se obično ponašamo kad sretnemo druge ljude. Odigrajte situacije unaprijed, može i pomoću igračaka, dođite na zakazana događanja ranije kako bi se dijete aklimatiziralo na okolinu i ne tjerajte ga da razgovara s nekim, ako to ne želi. Ako želi, učinit će to samostalno nakon što za tim osjeti potrebu.

3. Sve rečenice koje počinju sa "Vidiš".

Mi odrasli ne volimo kad nam netko kaže "Rekao sam ti (da će biti tako)", pa isto tako ne vole ni djeca. Kad kažemo: "vidiš, zar nije bila dobra ideja danas ponijeti kabanicu?" ili "vidiš, nije li jednostavnije odabrati majicu iz ormara kad je lijepo složiš" veća je vjerojatnost da će rezultirati nadmetanjem za moći nego učenjem lekcije o prednostima slaganja majice. U ovakvim slučajevima, najbolja je škola iskustvo koje dijete s vremenom stječe. Stoga radije nemojte sve pokušavati unaprijed pripremiti da bude "idealno", neka se katkad i pokisne, svi smo to prošli i sami se sjećamo kako su nam roditelji oko svega "pametovali" i koliko nam se to (nije) sviđalo. Kad znamo na koji način djeca mogu interpretirati naše dobronamjerne rečenice, pronaći ćemo bolji način komunikacije i uistinu biti od pomoći kako smo i namjeravali.

Izvor: Roditelji.hr

Foto: Profimedia

Malokrvnost: Kako je spriječiti?

Malokrvnost ili anemija, najčešće nastaje usljed smanjene koncentracije željeza u hemoglobinu krvi. Dijete sa anemijom se brže zamara i ima česte promjene u ponašanju.Koža je blijeda,najčešće.Od ostalih simptoma se često javlja i vrtoglavica,titranje pred očima,aritmija,bolovi u grudnom košu,razdražljivost i sl. Djeca sa anemijom usljed nedostatka željeza mogu biti gojazna ili mogu biti slabije uhranjena. Za teže oblike anemije je loš apetit, pa malo dijete često odbija čvrstu hranu, a veće dijete sužava jelovnik na malo nekvalitetnih namirnica, čime se zatvara krug - loše jede pa i dalje nema dovoljnog unosa željeza što produbljuje anemiju. Neka djeca imaju želju da jedu neobične materije kao što je zemlja,prašina,zid,led.Anemija dovodi i do smanjene pažnjeili živahnosti kod male djece i adolescenata.

Željezo

Organizam novorođenčeta sadrži oko 0,5 gr. željeza, a organizam odrasle osobe oko 5 grDnevna potreba organizma je 0,8 mg. željeza, tokom prvih 15 godina života. Željezo se apsorbuje u tankom crijevu i to u količini oko 10%, pa je za optimalan unos željeza iz hrane potrebno da hrana sadrži 8 - 10mg željeza dnevno. Željezo iz majčinog mlijeka se dva do tri puta bolje apsorbuje nego iz kravljeg mlijeka što potvrđuje dojenje kao optimalan način ishrane dojenčeta. Tokom prve godine života zbog uzimanja hrane koja sadrži relativno male količine željeza, često je teško održati dovoljnu količinu željeza za dobru krvnu sliku. Općenito djeca i adolescenti su osjetljiviji na nedostatak željeza zbog velikih zahtijeva rasta i deficitarne ishrane.

Dragi roditelji, imajući u vidu potrebe vašeg djeteta, možete jednostavnim kombinacijama namirnica obezbijediti dovoljan unos željeza za izgradnju krvne slike. U obroke uključite povrće i voće bogato C vitaminom, što će omogućiti bolju iskorištenost željeza iz namirnica. Na primjer servirajte:

-voće sa žitaricama za doručak

-povrće ili salatu uz obrok

-voće za desert

-malu čašu soka uz obrok.

Izvor: Babybook pedijatar dr. sc. Arnela Fejzić

5 koraka kako dijete naučiti na tutu

Dopustite djetetu da, ako prepoznajete znakove, bude spremno odvojiti se od pelena te da vas vodi kroz svoj put privikavanja. U knjizi “Odvikavanje od pelena, Brazeltenov pristup”, svjetski poznati pedijatar Berry Brazelton tumači proces odvikavanja. Na svaki novi korak prelazi se kada dijete pokaže zanimanje.

1. Neka dijete bira
Dopustite djetetu da samo izabere kahlicu (ili nastavak za zahod, tj. pomoćnu dasku). Potrebna mu je kahlica na kojoj će sjediti na podu, njegova vlastita, koju može vući posvuda po kući ili je ponuditi omiljenoj lutki ili plišanoj životinji. Kažite mu: “Ovo je tvoje, a ovo za mamu i tatu. Ti imaš svoju kahlicu i jednog ćeš je dana upotrebljavati poput nas.”

2. Potrebno je malo se upoznati
Dopustite da dijete sjedi na kahlici u pelenama ako pokaže bilo kakvo zanimanje za novu kahlicu. Sjedenje na hladnoj kahlici može imati potpuno suprotan učinak, pa mu isprva dopustite da na njoj sjedi odjeveno, koliko god želi. Čitajte mu priču ili pjevajte zajedno.

3. Tuta ima svoju namjenu
Povedite ga u kupaonicu, skinite mu pelene i sadržaj pokušajte istresti u kahlicu. Možda će se opirati i govoriti: “Nemoj je zaprljati, to je moja kahlica”, pa ako to ne želi, povucite se. Ako, pak, nema ništa protiv, pokušajte nekoliko puta istresti sadržaj pelene u kahlicu kako biste mu pomogli da lakše shvati njezinu namjenu. Možda će vam čak i dati do znanja da je došlo vrijeme za odlazak na zahod.

4. Samo smireno
Ponudite djetetu da skine pelene i neka malo trčkara bez pelena. Zatim ga pitajte bi li željelo da mu pomognete samostalno “ići na kahlicu”. Ako je dijete to već učinilo i otišlo na kahlicu, koliko god uzbuđeni bili, nemojte to pokazivati.

5. Vrijeme učenja
Nabavite mu pojačane gaćice ili pelene-gaćice koje će samostalno skidati i odijevati. A ako se vaše dijete uistinu uspješno naviknulo na kahlicu, umjesto da se svaki dan oduševljavate time, prihvatite to na uobičajen način. Sada je vaše dijete na pravom putu!

Kako spriječiti višak kilograma u dječjoj dobi?

Puno je čimbenika koji utječu na to hoće li dijete biti pretilo ili neće, ali stručnjaci se slažu da su prve godine života, točnije prvi mjeseci i vrijeme prije rođenja, jako važni. Sve počinje još prije rođenja.

Danas je poznato da i neodgovarajuća prehrana trudnice može povećati šanse za pojavu pretilosti kod djeteta jer ono se još u maternici navikava na okuse hrane koju njegova majka jede. Majčina prehrana u trudnoći tako u mnogome određuje djetetovu reakciju na hranu nakon rođenja.

Dojenačka dob

Iako su kao male posebno slatke i drage, jako bucmaste bebe imaju veliku šansu da izrastu u previše punašnu djecu, a gotovo polovica debelih sedmogodišnjaka postat će pretile odrasle osobe. Zato je dobro da kao roditelji poznajemo normalnu dinamiku rasta i tjelesnog razvoja dojenčeta kako bismo mogli uočiti odstupanja.

U prvoj godini života bebe rastu brže nego ikada poslije u životu: u dobi od oko 4 do 6 mjeseci udvostruče svoju tjelesnu težinu, a do prvog rođendana je utrostruče. Ovisno o građi tijela i dužini (poslije visini) dojenčeta, ovaj ritam rasta može imati odstupanja koja se još uvijek toleriraju. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati i bilježiti prirast težine i dužine dojenčeta kod nadležnog pedijatra.

Na već podužu listu prednosti koje pruža dojenje može se dodati i prevencija od pretilosti u ranom djetinjstvu. Zaštitni efekt dojenja najvjerojatnije je vezan uz optimalni sastav majčina mlijeka, zbog kojeg dojena djeca sporije dobivaju na težini od djece koja su na adaptiranom mlijeku, ali se ta pretpostavka još istražuje. Sastav majčina mlijeka mijenja se tijekom podoja pa ono na kraju sadržava znatno više masti nego na početku, a masti su te koje će zasititi dojenče pa će ono prestatisisati. Njihnemauadaptiranommlijeku, pabebekojesehranenjimelakšedobivajunatežini. Nažalost, stopa dojenja u Hrvatskoj još je vrlo niska. Kada dijete navrši četiri mjeseca, u Hrvatskoj više od 50% majki prestane s dojenjem, a samo 20% djece ostaje dojeno nakon šest mjeseci starosti.

Optimalno dojenje uključuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života djeteta i odgovarajuću dohranu nakon tog razdoblja, s nastavkom dojenja do dvije godine i više.

Ako bebu hranite adaptiranim dojenačkim mlijekom, poštujte preporučene omjere kod pripreme i izbjegavajte dodati još jednu mjericu praha ili žitarica u mlijeko, osim ako pedijatar nije tako savjetovao. Ako beba prestane jesti prije nego što isprazni bočicu, ne treba inzistirati da je popije do kraja.

I prerano uvođenje čvrste hrane također može uzrokovati pretilost. S dohranom zato ne treba počinjati prerano, a u jela koja pripremate za dojenče ne treba dodavati šećer i sol. Bitno je da je za dojenče mlijeko hrana, a ne piće. Najbolje je piće obična voda, a slatki sokovi i slični zaslađeni napici donose nepotrebne dodatne kalorije. Prije navršenih 12 mjeseci u dječju prehranu ne bi trebalo uključiti slatkiše. Još je jedna stvar važna - fizička aktivnost. Kada dijete prohoda, pokušajte ga što više poticati na samostalno hodanje i provesti više vremena na dječjem igralištu nego u vožnji kolicima.

Tekst: Andreja Strelec Dučak, nutricionistica za časopis Moje dijete

Voćno-mliječna večera

Sastojci:

• mlijeko
• kruška
• zobene pahuljice

Postupak: 

Zobene pahuljice pomiješajte sa narezanom, naribanom ili miksanom kruškom, ovisno o dobi djeteta. Zalijte toplim ili mlakim mlijekom. Možete koristiti izdojeno ili adaptirano mlijeko, a ako je dijete starije od 12 mjeseci i pasterizirano kravlje mlijeko sa 3.2 ili više posto mliječne masti. Ovako dobivena kašica je zdrav, ukusan i cjelovit večernji obrok za svakog mališana.