Jedan od najčešćih razloga posjete ljekaru predstavlja kašalj. Oko 80% djece
dolazi na pregled pedijatru zbog upale disajnih puteva i propratnog
kašlja. Upravo taj procenat govori o tome koliko je to javno-zdravstveni
problem.
Kašalj je
simptom odnosno odbrambeni refleks organizma koji se pojavljuje kada je
potrebno izbaciti nepotrebne tvari iz dišnog sistema. Tokom
djetinjstva, imunološki sistem se razvija postepeno i u potpunosti sazrijeva oko petnaeste godine djetetovog života.
U prvim
mjesecima, kao i u prvim godinama života, smanjena je sposobnost odbrane
organizma od infekcija virusima i bakterijama. Pri polasku u kolektivni
boravak (jaslice, obdanište, igraona), dijete će više biti izloženo
infekcijama (virusi, bakterije) što će dodatno oslabiti odbrambeni
sistem.
Predškolsko dijete ima u prosjeku šest do deset akutnih upala disajnog sistema tokom jedne godine. Tek nakon 3. godine pohađanja vrtića, ta učestalost se smanjuje.
Prva
reakcija na boravak u vrtićima je obično usporeno i dugotrajno curenje
nosa a taj sekret se kasnije sliva niz ždrijelo što uzrokuje propratni
kašalj. Takav kašalj se pojačava pri tjelesnim naporima. Sekret iz nosa
je u početku bistar ali kasnije postaje gust, žućkast ili zelenkast.
Djeca su uglavnom dobrog općeg stanja sa uobičajenim apetitom, urednim
snom i bez temperature.
Kašalj je
obično povezan sa bolestima disajnog sistema: prehladom, gripom,
bronhitisom, laringitisom i upalom pluća. Nekad može biti znak i
alergije ili prisustva stranog tijela u disajnom sistemu.
Uobičajena podjela kašlja
1. Suhi (neproduktivni) kašalj
koji je uglavnom intenzivan, naporan, praćen često zapušenim nosom ali
i slivanjem sekreta iz nosa u ždrijelo gdje se nalaze receptori za
kašalj koji su podraženi ovim sekretom. Uzroci ovog kašlja su uglavnom
virusi, alergije, strano tijelo ili slično.
2. Zreli (produktivni) kašalj koji
se javlja najčešće zbog upalnih procesa u donjim dišnim putovima. Ovim
kašljem se nastoji izbaciti nakupljeni sekret u bronhijama. Djeca do
pete godine gutaju nakupljeni sekret a tek poslije pete godine ga znaju
ispljunuti.
Kako pomoći djetetu koje kašlje?
Kašalj uglavnom prolazi spontano ali ipak treba poduzeti neke osnovne mjere:
- davati djetetu da pije dovoljno tekućine,
- obezbijediti prohodnost nosa,
- vlažiti zrak u prostorijama,
- ne pušiti i izbjegavati zadimljene prostore,
- ne dovoditi dijete u doticaj sa bolesnima,
- često prati ruke kao i igračke koje dijete stavlja u usta.
Kako se liječi kašalj?
Osnovno pravilo je jeste liječiti uzrok a ne simptom.
Međutim postoje situacije kada treba smiriti kašalj koji ometa san,
svakodnevne aktivnosti djeteta i koji uzrokuje da dijete slabo jede i
stalno kašlje.
Najčešći uzročnici ove vrste kašlja su virusi
ali uz dosta strpljenja i pomoći roditelja sa već navedenim mjerama i
korištenjem tzv. simptomatskih lijekova za smirivanje kašlja, kašalj će
se postepeno smiriti.
Kod vlažnog i zrelog kašlja treba liječiti uzrok kašlja
uz pomoć lijekova za iskašljavanje. Preporučuje se uzimanje dosta
tekućine (čajeva, supice, sokova) kako bi se dodatno razmekšao sekret i
olakšalo iskašljavanje.
Ako bez obzira na poduzete mjere kašalj ne prestaje ili se pojavi temperatura, potrebno je odmah potražiti savjet i stručni pregled djetetovog pedijatra.
Nema komentara:
Objavi komentar