Na pragu zimskog razdoblja, uz koje se vežu češća pobolijevanja, dobro je prisjetiti se najčešćih zdravstvenih problema, osobito kod onih najmlađih, koji su, sami po sebi, najugroženiji. Dijete rođeno zdravo, u prvoj godini života, rijetko obolijeva jer je zaštićeno brigom svojih najbližih i nema toliku slobodu kretanja. U velikoj su prednosti djeca na prirodnoj prehrani jer majčino mlijeko nije samo hrana već i zaštita od bolesti. Prvo mlijeko, tzv. kolostrum je zapravo prvo cijepljenje jer se tako majčina antitijela prenose na dijete. Tako hranjena djeca manje obolijevaju od respiratornih bolesti, osobito upale uha i bolesti poremećaja prehrane.
Složit ćemo se da nastupa vrijeme zatvorenih prostora, kao osnovnog preduvjeta za lakše širenje zaraze, doba zagrijavanja domova uglavnom centralnim grijanjem što rezultira suhim zrakom. Za dojenče je primjereno da se ne izlaže zatvorenim prostorima s puno ljudi, osobito ako netko od njih ima zdravstvenih problema, pogotovo ako kašlje, jer se tako bolest vrlo brzo širi. Preporuka je izbjegavati ljubiti dijete u ručice, koje će kasnije, najvjerojatnije staviti u usta. Prije bilo kakvog kontakta s malim djetetom obaveza je dobro oprati ruke. Pretpostavljam da ne treba podsjećati na štetnost pušenja u prisustvu malog djeteta, da prostoriju u kojoj ono boravi treba češće provjetravati i ne ju previše zagrijavati.
Najvažnije je održavati higijenu nosa
Najčešća bolest zimskog razdoblja u toj dobi je obična prehlada. To nije opasna bolest, ali za bebicu koja siše i ne može disati na nos predstavlja veliki problem i jedan od češćih razloga posjeta pedijatru u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. Obično prolazi bez temperature, uzrok je virus, a terapija je simptomatska. Najvažnije od svega je čistiti nosić smotuljkom vate natopljenog fiziološkom otopinom. Vata mora biti smotana iz jednog komada pri čemu tek pola ulazi u nosić, a pola ostaje vani, kako se ne bi dogodilo da vata ostane u nosiću. Nikako ne koristiti štapiće za uho za tu namjenu. Prije hranjenja nakapati nosić gotovim pripravcima kupljenim u apoteci, a moguće je i kod kuće pripremiti biljnu otopinu od sljezovog korijena.Suhi zrak smeta te je potrebno vlažiti okolinu, bilo ovlaživačima zraka, bilo stavljanjem vlažnih ručnika na radijatore. Pomažu i inhalacije parom tako da se u kupaonici pusti vruća voda koja će prostoriju ispuniti parom, te neko vrijeme s djetetom treba proboraviti unutra. Važno je znati da se i bolesno dijete može kupati, ali u kraćem vremenskom razdoblju i bez igranja. Moguće je da virus zahvati glasnice pa dijete bude promuklo. Ako nema glasa ili kašlje poput laveža psa treba se obratiti liječniku, u blažem obliku moguće je samo inhalirati nad parama kuhane kamilice. Pri tome je neophodan oprezan, ne treba dijete pokrivati ručnikom kako ne bi došlo do incidenta odnosno opekotine.
Virusni gastroenteritis
Spuštanjem infekta u donje dišne puteve razvija se bronhiolitis u dojenčeta do šest mjeseci ili bronhitis u kasnijoj dobi. Uzročnik je obično virus, ali je moguća i bakterijska infekcija kojoj virus tek otvara put. Bolest karakterizira produktivan kašalj, moguća je povišena temperatura, a u težim oblicima su prisutni simptomi težeg disanja te hripanja i fućkanja. Na sve se može nadovezati i upala pluća koju dodatno karakterizira povišena temperatura i teže opće stanje djeteta. U tom slučaju se treba obratiti stručnoj osobi jer tek auskultacijom pluća uz eventualno potrebnu dodatnu dijagnostiku je moguće postaviti dijagnozu. Kod bolesti dišnih puteva svakako je preporuka nuditi tekućinu jer se time razrjeđuje sekret i olakšava iskašljavanje.Ovo je ujedno i doba virusnih proljeva kod djece bilo kojeg uzrasta pa tako i dojenačkog. To može biti popraćeno povraćanjem pa je u tom slučaju stanje ozbiljnije. Pod tim se ne podrazumijeva bljuckanje nakon hranjenja. Prvi lijek je dijetalni režim prehrane uz pojačani unos tekućine. Ako je dijete na prsima podoj se ne ukida. U slučaju da je na umjetnoj prehrani postoje posebni dijetalni pripravci koji se primjenjuju u dogovoru sa svojim pedijatrom. Dodatne dijagnostičke pretrage nam omogućuju razlikovanje virusnih od bakterijski uzrokovanih gastroenteritisa u cilju odabira adekvatnog liječenja.
Praćenje izgleda i ponašanje djeteta
Važno je napomenuti da se kod svake promjene na djetetu savjetuje izmjeriti temperaturu. Normalna aksilarna temperatura je do 37 stupnjeva Celzijusa, a rektalna do 37,5 stupnjeva Celzijusa. Febrilno stanje je iznad 38 stupnjeva Celzijusa i tek tada primjenjujemo antipiretike uz konzervativne metode hlađenja hladnim oblozima.U svakoj bolesti je najvažnije prepoznati ozbiljno stanje i signal za alarm. Najvažnije je pratiti izgled i ponašanje djeteta. Ako je temperatura ispod 38 stupnjeva, dijete se igra, ima apetit, dobro pije, veselo je, tada nema mjesta za paniku, može se tek telefonski kontaktirati svojeg pedijatra. Ako dojenče febrira preko 39 stupnjeva, nezadovoljno je, razdražljivo, nema apetit, izrazito blijede kože ili s pojavom osipa, suhih usnica i bijelog jezika, pospano, čujno i teško diše, ima više proljevastih stolica i osobito ako povraća, treba posjetiti svojeg doktora.
Nema komentara:
Objavi komentar